IMG 0067Naš svetac zaštitnik, Sveti Nikola, jedan je od onih kojeg se gotovo najviše štuje u cijelom rimokatoličkom svijetu, a 40-tak gradova i 14 država svijeta nosi njegovo ime te su ga uzeli za svoga zaštitnika. Pored toga Sveti Nikola omiljen je svetac u Pravoslavnoj, Anglikanskoj i Evangeličkoj tradiciji.

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću od bogatih roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu. Ime je dobio po stricu, biskupu u Miri. Nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.

Nikola postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se nakon nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao izbjeći te postaje biskup Mire. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

 te ga nazivamo zaštitnikom djece.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Neobična za svoje vrijeme, Nikola je živio dug život. Za razliku od većine svetaca u ranoj Crkvi, on nije umro mučeničkom smrću. On je jedan od prvih post-biblijskih svetaca, a smatrao se svetim i prije nego je Crkva počela službeno kanonizirati svece

Mnoga i ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.

Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Sveti Nikola koji poklone spušta kroz dimnjak.

Njegovo darivanje siromasima obilježeno je njegovim kanonskim simbolima tri zlatne kugle, tri zlatnika ili tri vreće novca. Stari običaj darivanja tri naranče ili zlatne jabuke za djecu na blagdan Svetog Nikole su podsjetnik na tri zlatne lopte.

Sveti Nikola se između ostalog često prezentira kao zaštitnik djece.

Priča se da se troje djece su izgubili nakon igranja. Kao je dolazila noć djeca su došla do osvijetljenog dućana zlog mesara. Zakucali su na vrata mesnice i rekli mu da su bili umorni, gladni i izgubljeni. Upitali su mesara mogu li ući unutra nešto pojesti i spavati. Mesar je pristao. Čim su djeca ušla u dućan, mesar ih je izrezao na komade i ubacio u veliku posudu za preradu mesa. Sedam godina kasnije, govori se u legendi, Sveti Nikola se pojavio pred mesarom i čudotvorno opet oživio djecu iz posude. Djeca su se vratila svojim roditeljima živa i zdrava. Od tada je Sveti Nikola zaštitnik djece, a često se prikazuje kako blagosivlja djecu u bačvi u spomen na ovaj događaj.

Mnoge priče okružuju porijeklo Svetog Nikole kao svecu-zaštitniku pomoraca i mornara pa stoga mnogi pomorci drže sličicu ili kipić sveca u svojim brodskim prostorima i mole se njemu za teška vremena. S time je povezan njegov lik često prikazan sa simbolima sidra, broda ili valova kao što je primjer u našoj Crkvi sv. Nikole u Čilipima. Mnogi gradovi u svijetu imaju Svetog Nikolu kao svog zaštitnika. Između ostalih tu su Amsterdam - Nizozemska, Baranquilla - Kolumbija, Limerick – Irska, Liverpool - Engleska, Napulj – Italija, Bari – Italija i mnogi drugi. Francuska ima daleko najviše gradove i sela imenovanih u čast našega sveca. A naš dekanat ima tri župe kojima je Sveti Nikola zaštitnik.

Sveti Nikola, pod tvojom ćemo zaštitom živjeti sve dok budemo imali snage davati takve ljude koji će stupati tvojim stopama odričući se vlastite udobnosti i koristi da bi učinili sretnima druge. A naše štovanje takvih velikana bit će jamstvo sretnije budućnosti.

 

Nikša Kovačić

Bartol Braica

Stipe Županović

Matko Kukuljica

Bruno Županović

Niko Grbić

Marko Grbić

Antun Pendo

Luka Novak

Katarina Drobac

Paula Bronzan

Domagoj Bokšić

Nikša Car

Ivo Županović

 

Konavle su najjužnije područje Hrvatske države. Prostiru se od mjesta Obod (Župa Cavtat) do rta Oštro na Prevlaci (Župa Vitaljina) i na sjeveru do brdovitih dijelova Župe Stravča koji graniče se Bosnom i Hercegovinom.

Konavle imaju rodno polje, zemlju i brojne izvore vode. Stanovnici se bave uglavnom poslovima vezanim uz turizam te poljoprivrednom proizvodnjom, uzgojem vinove loze, maslina i drugih kultura kojima ovaj kraj obiluje, a blaga mediteranska klima i Bogom dana zemlja čine ih obilnima i kvalitetnima. Zračna luka u Čilipima je srce Konavala gdje je veliki broj zaposlenih kao i u cavtatskim hotelima, a ne mali broj ljudi svoje zanimanje našao je u dvadesetak kilometara udaljenom Dubrovniku. Konavle imaju dvije središnje osnovne škole u Grudi i Cavtatu, a nakon čega školovanje nastavljaju u Dubrovniku i dalje.

Konavoski Dekanat, na samom jugu Republike Hrvatske, ima osam župa: Cavtat (Sv. Nikola), Čilipi (Sv. Nikola), Gruda (Presv. Trojstvo), Pločice (Sv. Lazar, od 2000.god. Gospa Karmelska), Vitaljina (Sv. Spas), Dubravka (Sv. Nikola), Pridvorje (Sv. Srđ i Bah), Stravča Sv. Đurađ) i dva franjevačka samostana: Pridvorje (Sv. Vlaho) i Cavtat (Snježna Gospa). Dvije su najstarije župe Cavtat i Pločice pod koje sve do 16. stoljeća spadaju cijele Konavle. Od 16. do 18. stoljeća nastaje ostalih šest župa. Najmlađa je župa Čilipi.

Od prihvaćanja kršćanstva u ranome srednjem vijeku pa do danas Konavle su se nalazile pod upravom biskupija i nadbiskupija u sastavu Rimokatoličke crkve, a stanovnici, čak i u kratkim razdobljima pripadnosti Konavala srpskoj i bosanskoj državi, u apsolutnoj su većini bili rimokatolici. Dekanat ima gotovo 8000 vjernika od čega je 96% rimokatoličke vjere. Najviše vjernika broje župe Cavtat, Čilipi i Gruda, oko 5500, a ostalo su manje župe. Konavljani su vjernici koji čuvaju vjersku i kulturnu tradiciju. Domovi se blagoslivljaju, brakovi se u crkvi sklapaju, razvodi se skoro i ne događaju, djeca se rađaju, vjersku pouku pohađaju. Uskrsne, Božićne i blagdanske dužnosti se obavljaju. U dobroj mjeri je živa svijest o nedjeljnoj i blagdanskoj dužnosti. Pričesti se primaju, a bolesnici se svetim tajnama proviđaju.

Jedinstveni, prelijepi, prirodni fenomen Konavala nadaleko je poznat i tijekom povijest na bezbroj načina prikazan kroz brojne umjetničke i kulturološke izričaja. Smještene između mora i početka brdovitih masiva Konavle imaju rodno polje i brojne izvore pitke voda. Stanovnici se tradicionalno bave uzgojem vinove loze i maslina te drugih poljoprivrednih proizvoda koje ova bogata zemlja može dati. Tu su nadaleko poznati Konavoski dvori i park prirode Prevlaka, biser na Jadranu Cavtat sa svojom rivom, cvjetnjacima, hotelima, Meštrovićevim mauzolejem, Bogišićevom pinakotekom, Čilipe sa svojim nadaleko poznatim folklornim priredbama.

Zbog svojeg bogatstva i ljepota Konavle su bile uvijek na meti pljačkaša i raznoraznih barbara koji su redovito Konavle napadali sa sjevera i istoka. Gotovo uvijek pored privatnih, obiteljskim imanja na meti pljačkaša bili su crkveni objekti i vrijednosti. Spomenimo samo 1806. kad su Rusi i Crnogorci samo u tri mjeseca (samo u Čilipima) spalili svaku desetu kuću i ubili 44 mještanina. Komunizam je ubrao više žrtava, dok su četnici 1991.-1992. učinili velike pljačke, po logorima premlaćivali i ubijali zatočenike, na stotine kuća zapalili, polja su uništena, a deseci Konavljani za slobodu svoga kraja i Hrvatske dali su svoj život. Njima u čast i za trajno sjećanje na te dane u Čilipima je, neposredno uz Crkvu sv. Nikole, podignut spomenik „Konavoska mati“.

Konavljani su se i nakon toga ponovno podigli i uz Božju pomoć obnovili svoje domove i vratili se živjeti na zemlju, ili kako u Konavlima kažu Domovinu, svojih djedova. „Konavoska mati“, uništeni kipovi Svete obitelji u Čilipima u crkvi i brojne spomen ploče ostati će trajan fizički znak na proteklo vrijeme barbarske vladavine, a u dušama Konavljana sjećanje, molitva i vjera u Boga da se to više nikada neće ponoviti.

U svojoj višestoljetnoj povijesti katolici Konavala često su se susretali s brojnim iskušenjima svoje kršćanske vjere. Međutim, narod i njihova crkve zajednica sa svećenicima na čelu uspješno su se oduprli svim pritiscima i nasilju te očuvali vjersku, katoličku homogenost kraja u kojem žive.

 

Brojni vjernici pohodili su našu crkvu u Čilipima sve dane Velikog tjedna od četvrtka do nedjelje. Posebno svečano bilo je na Veliki petak i prvo izvođenje Muke po Ivanu koju je zapisao Krešimir Magdić po kazivanju Iva Marinovića iz Pridvorja. Muku je izvodio naš crkveni zbor, a solisti su bili Stijepko Krilanović (pripovjedač), Vlaho Kljunak (Isus) i Stijepo Sambrailo (Pilat). Nakon Muke pristupilo je ljubljenju križa uz pjevanje Puče moj te svečana procesija oko crkve uz svjetlost upaljenih baklji i svijeća.

Sva bogoslužja predvodio je naš župnik don Josip Barišić, a kao i ranijih godina pripremljen je postav Isusovog groba kojeg su na Veliki petak čuvali članovi Moto udruge Dvije rote, DVD-a Čilipi, NK Croatia Gabrile, NK Konavljanin i KUD-a Čilipi.

Galerija slika

Video

 

U sklopu 11. Dana kršćanske kulture u Dubrovniku koji se održava od 12. do 21.3.2016. na završnoj večeri, koncertu duhovnih skladbi u izvedbi dubrovačkih klapa i crkvenih zborova, a koji je priredio Krešimir Magdić, nastupio je i naš zbog Crkve svetog Nikole iz Čilipa. Pred brojnom publikom u Crkvi Male braće naš zbor samostalno je izveo korizmenu pjesmu PROSTI GOSPODINE, a zajedno sa Katedralnim madrigalistima SVOJ OLTAR VLAHO PODIŽE. Na kraju su svi sudionici zapjevali HIMNU SVETOG VLAHA u čast godine našega parca, a biskup Mate Uzinić proglasio je ovogodišnje Dane kršćanske kulture zatvorenim. Na poveznicama možete pogledati u video zapise izvedenih skladbi. 

 

 

Velikom procesijom, blagoslovom maslinovih i palminih grančica, pjevanjem Muke Gospodinova te svetom misom i ove godine svečano je proslavljena Cvjetna nedjelja - Cvjetnica u našoj župi. Prema dugogodišnjoj tradiciji, ova nedjeljna sveta misa bude jedna od najposjećenijih tijekom cijele godine pa se za razliku od prethodnih godina procesija proširila je čitavi krug oko crkve.

Muku Gospodinovu kao i ranijih godina izvodio je naš crkveni zbor, a župnik don Josip Barišić u prigodnoj propovijedi naglasio je značenje dolaska Gospodina našega Isusa Krista u Jeruzalem praćenog narodom koji mu je klicao uz maslinove i palmine grane.

Galerija slika

 

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO održao je u četvrtak 17. ožujka u našoj crkvi u Čilipima korizmeni koncertu koji je, kako je istakao župnik don Josip Barišić, svojevrsna duhovna obnova pred najveći kršćanski blagdan Uskrs. Brojna publika nazočila je programu koji je napisao Ljubo Stipšić Delmata, a koji predstavlja nadaleko poznate korizmene napjeve s otoka Hvara.

Četrdesetak članova LADA svojom besprijekornom izvedbom izmamilo je na kraju koncerta veliki pljesak publike i poziv na prigodni dodatak vezan uz Godinu milosrđa koju slavimo ove godine.

Galerija slika 

 

Prema poticaju pape Franje u ovoj Svetoj godini milosrđa i naša župa uključila se u molitvenu akciju „24 sata za Gospodina“. U subotu 5.3. od 17-19h molitvom Gospine krunice i razmatranjem otajstava, svetom misom s propovijeđu i pjevanjem te klanjanjem Presvetom oltarskom sakramentu vjernici predvođeni don Josipom Barišićem, župnikom župe Čilipi, sudjelovali su u ovoj akciji. Okupio se velik broj vjernika koji su i na ovaj način potvrdili svoju vjeru u našeg Gospodina Isusa Krista te iskazali podršku papi Franji i crkvi. Zahvaljujemo svima koji su se odazvali.

 

24 sata za Gospodina - živimo milosno vrijeme korizme u Svetoj godini milosrđa. Među raznim poticajima i inicijativama papa Franjo je u buli najave Jubileja odredio da se inicijativa “24 sata za Gospodina” u svim biskupijama održi u petak i subotu prije četvrte korizmene nedjelje, to jest 4. i 5. ožujka. Ova inicijativa će u Gradu, kao i prošle godine, biti organizirana u crkvi Male braće.

Detaljan raspored imate na svim oglasnoim pločama gradskih župa i na web stranici Biskupije (www.dubrovacka-biskupija.hr). Preporučujem svojim župljanima koji odlaze u Grad na posao ili nekim drugim poslom da nađu vremena pohoditi crkvu Male Braće i ostanu barem nekoliko minuta u molitvi i klanjanju. 

Naša će se župa uključiti u ovu molitvenu akciju u subotu 05.III. od 17- 19 sati: molitvom Gospine krunice uz pjesme i razmatranje otajstava; svetom misom s propovijeđu i pjevanjem; klanjanjem Presvetom oltarskom sakramentu i blagoslovom s Presvetim… Dođimo u što većem broju.

U srijedu u 17 sati je pobožnost svetom Josipu s nakanom molitve (zaštitnik je Domovine) za Domovinu koju smo u Domovinskom ratu obranili molitvom i sad je možemo obraniti i unaprijediti istim oružjem. ,,Ne zaboravite dobročinstava Božjih''!

U petak je Prvi petak u mjesecu: od 16-16,30 bit će ispovijed; u 17 sati Križni put; u 17,30 sveta misa.

U petak je pobožnost Križnog puta u 17 sati. Prepoznajmo važnost i vrijednost ove pobožnosti za naš vjerski život, te se okupljajmo u što većem broju.

 

 

 

Stranica 13 od 20