Bračna ljubav ne sastoji se samo u tjelesnom činu. Još manje u samom užit­ku. To je, na žalost, moguće i bez prave ljubavi, jer čovjek je sklon sebičnosti i samoživosti. Ne posjeduje potpun sklad duše i tijela sa svojim ljudskim određe­njem. Zato može upotrijebiti, pa i zloupotrijebiti, drugu osobu za svoje vlastito zadovoljstvo kao prosto sredstvo a da je ne ljubi. A osoba ne smije biti sredstvo. Bračna ljubav nije ni sama tjelesna sklonost dviju osoba, ni ona sentimentalna zanesenost jednoga za drugo koja se toliko opisuje u filmovima, romanima, za­bavnoj glazbi.

Bračna ljubav između muža i žene ne sastoji se ni u kakvim vanjskim činima, iskazivanjem nježnosti i uvjeravanjima. Ona je unutrašnji stav čovjeka, unutrašnja odlučnost biti u svemu jedno za drugo. Vanjski čini i riječi bez unu­trašnje istine samo su predstava, gluma, hipokrizija. Oni su za osobu zapravo uvreda ako ne izražavaju nešto istinsko što se u srcu nosi.

I samo najintimnije bračno sjedinjenje muške i ženske osobe nije svrha sa­mome sebi, već je ono izraz potpunog duševnog sjedinjenja, punog jedinstva i međusobnog predanja na život i smrt, nerazdvojnog stapanja dviju sudbina. Bog je začetnik te ljubavi i te zajednice života u ljubavi koja se naziva brakom.
Bračni život jest proživljavanje te ljubavi koja ima svoj izvor u Bogu. Svjesna međusobna ljubav muža i žene nalazi svoje utjelovljenje u novom biću koje izraste iz njihova ujedinjenog srca
.

 

Slavimo svetkovinu Svih svetih. Ideja za svetkovanje Svih svetih pojavila se u petom stoljeću kršćanstva na kršćanskom istoku i to kao zajednički spomen svih svetih kršćanskih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. S istoka se ta ideja polako preselila na zapad koji ju je obogatio u značenju.

Na zapadu se, naime, od devetog stoljeća ne slave samo svi sveti mučenici, nego i svi drugi sveci kojima, zbog toga što ih je puno više nego li dana u godini, nije moguće slaviti blagdan određenog dana u godini. Suvremeni misal je napravio i korak dalje u širenju značenja današnje svetkovine ubrajajući u one kojih se danas slavi ne samo kršćanske mučenike i svece, nego i sve one koji su, bez obzira na njihovu vjeru, zaživjeli vječnost u Bogu i postali dionici otkupljenja koje nam je osigurao Isus Krist svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Tim je svetkovina Svih svetih postala svetkovina svih spašenih koji su zaživjeli stanje zajedništva s Bogom, a koje mi kršćani nazivamo raj.

Ovim je suvremeni misal, poštujući tisućljetnu tradiciju Crkve, otvorio perspektivu i za ono što slavimo sutra, a zbog čega s pravom već danas posjećujemo naša groblju, a to je proslava Dušnog dana ili Spomena svih vjernih mrtvih. U Crkvi se, naime, davno osjetila potreba da se svetima koji su zaživjeli puninu zajedništva s Bogom i koje se slavi prvog studenoga, pridodaju i oni sveci koji svoju svetost nisu zaživjeli u potpunosti, ali su prema njoj usmjereni. Riječ je o svetim dušama u čistilištu kojima je Crkva, počevši od današnje Francuske, već negdje početkom drugog tisućljeća počela posvećivati dan nakon svetkovine Svih svetih kao dan sjećanja i molitve da bi se naša braća i sestre oslobodili čistilišnih muka i što prije pridružili onima koje slavimo u svetkovini Svih svetih.Ovim dolazimo do posebnosti značenja današnje svetkovine za sve one koji je slave u vjeri. Svojih se, naime, pokojnika sjećaju i oni koji nisu vjernici, ali jedino vjernici u to sjećanje uključuju nadu da njihovi pokojnici nisu prestali postojati, da žive, da imaju ne samo prošlost, nego sadašnjost i budućnost. I ne samo to! Današnja svetkovina izvor je ne samo nade za one koji su živjeli i umrli, nego i za sve nas koji živimo, a među nama osobito one koji, u skladu s evanđeljem o blaženstvima, žive iskustvo siromaštva i patnje, traže pravednost i oko sebe šire mir, koji su ponizni i milosrdni, koji vjeruju, za vjeru žive i za vjeru pate.

Današnja svetkovina je, nadalje, izvor nade za sve ljude, bez obzira na sve naše podijele, koji Boga traže čistim i iskrenim srcem. Riječ je o nadi da ćemo i svi mi, kad se pridružimo našim pokojnicima, zaživjeti vječnosti, nadi da ćemo se ponovno radovati susretu s našom braćom i sestrama kojih više nema među nama, a među kojima su naši roditelji, djedovi i bake, sinovi i kćeri, supružnici, braća i sestre, prijatelji i znanci, branitelji ..., ma svi oni koji puninu zajedništva života u Bogu već žive ili su na putu prema njoj pa im je potrebna naša molitva.Proslava blagdana Svih svetih za one koji je slave u vjeri s ljubavlju za one kojih više nema među nama i s nadom ponovnog susreta s njima, otvara nam još jedan vidik svetosti bez kojeg bi proslava ove svetkovine bila vrlo siromašna, a to je vidik naše kršćanske svetosti.

Svetkovinu Svih svetih, naime, ima smisla slaviti – pa i za naše mrtve moliti očekujući ponovni susret s njima u vječnosti – samo ako nam ta svetkovina budi svijest da smo mi sveti, da se, kako nam kaže Ivan u drugom današnjem čitanju, kao kršćani „djeca … Božja zovemo, i jesmo“, da smo kao djeca Božja u svakodnevnom životu pozvani provoditi u djelo program Isusovih blaženstava, tj. biti u svakodnevnom životu i u konkretnim životnim okolnostima siromašni duhom, ožalošćeni, krotki, gladni i žedni pravednosti, milosrdni, čistim srcem, mirotvorci i progonjeni zbog pravednosti, kako bismo, „kad se očituje“ Bog u svojoj punini, mogli biti „njemu slični jer vidjeti ćemo ga kao što jest“ i mogli biti ubrojeni među ono „veliko mnoštvo, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakog naroda, i plemena i puka i jezika“ o kojem Ivan piše u knjizi Otkrivenja.Dok svece koji su proslavljeni u nebu slavimo u jednom danu, a za duše u čistilištu molimo u drugom danu, svoju svetosti ne možemo sažeti u jedan određeni dan. Naša svetost zahtjeva trud i rad na sebi svakog dana, sata, minute. Nije to lako. Lakše se sjetiti svetosti drugih i nju slaviti, lakše je za druge moliti, nego li poraditi na sebi i svojoj svetosti. Ono, međutim, prvo ima smisla samo ako se čini ovo drugo, svakodnevnim radom na sebi i usmjeravanjem sebe prema budućnosti u Bogu.Neka nam je sretna i blagoslovljena svetkovina Svih svetih!

mons. Mate Uzinić
biskup dubrovački

 

Ponedjeljak 27.12.2022. Vignji

Utorak 28.12.2022. Močići - prvi dio sela

Srijeda 29.12.2022. Močići - drugi dio sela

Četvrtak 30.12.2022. Gabrili

Ponedjeljak 3.1.2022. Uskoplje i Zvekovica do vatrogasnog doma

Ponedjeljak 3.1.2022. od Novakovića do Predcrkve

Utorak 4.1.2022. Zvekovica, od vatrogasnog doma do magistrale

Utorak 4.1.2022. od Predcrkve do željezničke stanice

Srijeda 5.1.2022. Čilipi, od INE do Skurića (Bebe)

Petak 7.1.2022. Čilipi, od Skurića (Bebe) do Krtinića

Subota 8.1.2022. Komaji

Ponedjeljak 10.1.2022. Grušići i Masješi

Utorak 11.1.2022. Čilipi od Stojanovića do Puja

Srijeda 12.1.2022. Čilipi od Puja do Novaka

Četvrtak 13.1.2022. Čilipi od Novaka do Novakovića

 

Ako se netko osjeća bolesnim i u strahu, treba javiti župniku na mob: 098 93 93 426, te ćemo dogovoriti blagoslov u drugom terminu.

Blagosljivati ćemo i u kasnije sate, jer se ranije smrkava.

O G L A S I

23.1.2022. – 30.1.2022.

NEDJELJA 23.1.2022.

 

- U 8,30 sati je sveta misa u Gabrilima

za pok Nika, Lucu i Iva Kordića;

Pavu i Pava Rokolj;

Pera, Maru i Nika Klečak;

Marka, Iva i Anu Kipre;

Katu i Nika Klečak.

- U 10 sati je sveta misa na Matici za puk.

  

PONEDJELJAK 24.1.2022.

 

- U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

 

UTORAK 25.1.2022.

 

- U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

 

SRIJEDA 26.1.2022.

 

 

- Devetnica svetom Josipu;

U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

 

ČETVRTAK 27.1.2022.

 

- U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

 

 

PETAK 28.1.2022.

 

- U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

- U 21 sat susret krizmanika 2. razred srednje škole.

 

 SUBOTA 29.1.2022.

 

- U 10 sati vjeronauk za prvopričesnike.

 

- U 17 sati ispovijed, krunica i sv. misa na nakanu.

 

 

   

NEDJELJA 30.1.2022.

 

  - U 8,30 je sveta misa u Gabrilima (sv. Martin)

za pokojne iz obitelji Radelj:

Pera, Luka, Marka i ostale.

 

- U 10 sati je sveta misa za puk na Matici.

 

  

 

S dragim Sinom Djeva Marija,

blagoslov nam nek' se udostoji dati!

  

  

DOBRO DOŠLI NA SVETU MISU

 

UZ POŠTIVANJE

 

EPIDEMIOLOŠKIH MJERA!

Petak

- U 15 sati vjeronauk i Križni put za VIII razred OŠ.

Subota

- Od 9 do 9,35 vjeronauk za prvopričesnike.

- U 10 sati vjeronauk za I razred Srednje škole.

- U 11 sati vjeronauk za II razred Srednje škole.

 

 Statistika ŽUPE ČILIPI

2008. godina

umrli: 20

kršteni: 20

vjenčani: 6

 

 

2009. godina

umrli: 18

kršteni: 25

vjenčani: 8

 

 

2010. godina

umrli: 16

kršteni: 25

vjenčani: 12

 

 

2011. godina

umrli: 20

kršteni: 25

vjenčani: 8

 

 

2012. godina

umrli: 17

kršteni: 20

vjenčani: 5

 

 

2013. godina

umrli: 19

kršteni: 22

vjenčani: 6

 

 

2014. godina

umrli: 17

kršteni: 15 (napomena - 3 djece je rođeno krajem 2014. a kršteno u 2015. godini)

vjenčani: 12

 

 

2015. godina

umrli: 19

kršteni: 19

vjenčani: 3

 

 

2016. godina

umrli: 28

kršteni: 18

vjenčani: 12

 

 

2017. godina

umrli: 18

kršteni: 12

vjenčani: 10

„Sveti sakramenti su najdragocjenije blago Crkve i kršćanskog naroda“

 

Raspored ispovijedanja

Radnim danom - prije večernje Svete mise.

Prema dogovoru sa župnikom.

 

ŽUPNICI U ŽUPI SV. NIKOLE – ČILIPI

1746. – 1779.    Nikola Zaneti

1779. – 1836.    Ivo Milošević

1836. – 1837.    Ivo Svilokosić

1837. – 1838.    Dominik Stilić

1838. – 1846.    Niko Derocco

1846. – 1882.    Antun Barabić

1881. – 1904.    Antun Tvrdeić

1904. – 1908.    Vice Medini

1908. – 1918.    Jozo Prodan

1919. – 1928.    Đuro Krečak

1928. – 1960.    Luka Antunović

1960. – 1991.    Ivo Kordić

1992. – 1999.    Stjepan Kordić

1999. – 2000.    Ivan Šimić

2000. – 2003.    Stipe Miloš

2003. -              Josip Barišić

Župnik don Josip Barišić rođen je 31.kolovoza 1943. godine u Zagrebu od oca pok. Nikole i majke Marije. Završio je Bogoslovni fakultet u Splitu te je zaređen  29.lipnja 1967. godine. Prvu svetu misu služio je 9.srpnja 1967. godine. Kao župnik bio je u Župi Vitaljina od 1968. do 1970., Župa Čara od 1970. do 1976. , Župa Ston i mali Ston od 1976. do 1995., Župa Blato od 1995. do 2003. te Župa Čilipi od 2003. godine pa sve do danas.

 
Stranica 12 od 20