I.

BLAGO OBITELJI u kojoj se svi članovi okupljaju na ZAJEDNIČKU MOLITVU, jer će u njoj prebivati Gospodin!

 

II.

BLAGO OBITELJI koja SVETKUJE NEDJELJU - DAN GOSPODNJI, i gdje svi idu na sv. misu, te često na ispovijed i pričest, jer će njeni članovi biti pozvani na NEBESKU GOZBU!

 

III.

BLAGO OBITELJI u kojoj se djeca rađaju, te u kojoj se svako začeto dijete prima kao Božji dar, jer će ta obitelj imati BUDUĆNOST i bit će KAO KUĆA SAZIDANA NA ČVRSTOJ STIJENI!

 

IV.

BLAGO OBITELJI u kojoj nema psovke i kletve, ružnih riječi i svađe, loših knjiga i časopisa, jer će ta obitelj biti BOŽJA TVRĐAVA NA ZEMLJI!

 

V.

BLAGO OBITELJI čiji se članovi čuvaju grešnih zabava, lošeg društva i pijanstva, jer će u toj obitelji vladati KRŠĆANSKO VESELJE!

 

VI.

BLAGO OBITELJI u kojoj djeca i mladež redovno pohađaju vjeronauk, čitaju vjerske knjige i novine, ne skitaju se noću po sumnjivim lokalima i disko- klubovima, jer će ta obitelj biti DUHOM ZDRAVA I U ŽIVOTU SRETNA!

 

VII.

BLAGO OBITELJI u kojoj roditelji imaju utjehu i sreću u dobroj i poslušnoj djeci, a djeca primjer vjerskog života u kršćanskim roditeljima, jer će ta obitelj biti OAZA NEBA NA ZEMLJI!

 

VIII.

BLAGO OBITELJI u kojoj na vrijeme pozovu svećenika k bolesniku jer će mu bolest biti olakšana, a u slučaju smrti - SMRT BLAGOSLOVLJENA!

 

IX.

BLAGO OBITELJI u kojoj nema rasipništva i oholosti života, u kojoj djeca i mladež uče i rade - a ne ljenčare, u kojoj se živi čisto i skromno, jer takvoj obitelji Bog daje ČISTU I MIRNU SAVJEST!

 

X.

BLAGO OBITELJI u kojoj svi članovi žive i rade u jedinoj nam i od Boga blagoslovljenoj domovini naših slavnih pređa, te u kojoj nitko ne boluje od želje za napuštanjem Domovine i životom u KLETOJ TUĐINI!

 

Bračna ljubav ne sastoji se samo u tjelesnom činu. Još manje u samom užit­ku. To je, na žalost, moguće i bez prave ljubavi, jer čovjek je sklon sebičnosti i samoživosti. Ne posjeduje potpun sklad duše i tijela sa svojim ljudskim određe­njem. Zato može upotrijebiti, pa i zloupotrijebiti, drugu osobu za svoje vlastito zadovoljstvo kao prosto sredstvo a da je ne ljubi. A osoba ne smije biti sredstvo. Bračna ljubav nije ni sama tjelesna sklonost dviju osoba, ni ona sentimentalna zanesenost jednoga za drugo koja se toliko opisuje u filmovima, romanima, za­bavnoj glazbi.

Bračna ljubav između muža i žene ne sastoji se ni u kakvim vanjskim činima, iskazivanjem nježnosti i uvjeravanjima. Ona je unutrašnji stav čovjeka, unutrašnja odlučnost biti u svemu jedno za drugo. Vanjski čini i riječi bez unu­trašnje istine samo su predstava, gluma, hipokrizija. Oni su za osobu zapravo uvreda ako ne izražavaju nešto istinsko što se u srcu nosi.

I samo najintimnije bračno sjedinjenje muške i ženske osobe nije svrha sa­mome sebi, već je ono izraz potpunog duševnog sjedinjenja, punog jedinstva i međusobnog predanja na život i smrt, nerazdvojnog stapanja dviju sudbina. Bog je začetnik te ljubavi i te zajednice života u ljubavi koja se naziva brakom.
Bračni život jest proživljavanje te ljubavi koja ima svoj izvor u Bogu. Svjesna međusobna ljubav muža i žene nalazi svoje utjelovljenje u novom biću koje izraste iz njihova ujedinjenog srca
.

 

Slavimo svetkovinu Svih svetih. Ideja za svetkovanje Svih svetih pojavila se u petom stoljeću kršćanstva na kršćanskom istoku i to kao zajednički spomen svih svetih kršćanskih mučenika prvih stoljeća kršćanstva. S istoka se ta ideja polako preselila na zapad koji ju je obogatio u značenju.

Na zapadu se, naime, od devetog stoljeća ne slave samo svi sveti mučenici, nego i svi drugi sveci kojima, zbog toga što ih je puno više nego li dana u godini, nije moguće slaviti blagdan određenog dana u godini. Suvremeni misal je napravio i korak dalje u širenju značenja današnje svetkovine ubrajajući u one kojih se danas slavi ne samo kršćanske mučenike i svece, nego i sve one koji su, bez obzira na njihovu vjeru, zaživjeli vječnost u Bogu i postali dionici otkupljenja koje nam je osigurao Isus Krist svojom mukom, smrću i uskrsnućem. Tim je svetkovina Svih svetih postala svetkovina svih spašenih koji su zaživjeli stanje zajedništva s Bogom, a koje mi kršćani nazivamo raj.

Ovim je suvremeni misal, poštujući tisućljetnu tradiciju Crkve, otvorio perspektivu i za ono što slavimo sutra, a zbog čega s pravom već danas posjećujemo naša groblju, a to je proslava Dušnog dana ili Spomena svih vjernih mrtvih. U Crkvi se, naime, davno osjetila potreba da se svetima koji su zaživjeli puninu zajedništva s Bogom i koje se slavi prvog studenoga, pridodaju i oni sveci koji svoju svetost nisu zaživjeli u potpunosti, ali su prema njoj usmjereni. Riječ je o svetim dušama u čistilištu kojima je Crkva, počevši od današnje Francuske, već negdje početkom drugog tisućljeća počela posvećivati dan nakon svetkovine Svih svetih kao dan sjećanja i molitve da bi se naša braća i sestre oslobodili čistilišnih muka i što prije pridružili onima koje slavimo u svetkovini Svih svetih.Ovim dolazimo do posebnosti značenja današnje svetkovine za sve one koji je slave u vjeri. Svojih se, naime, pokojnika sjećaju i oni koji nisu vjernici, ali jedino vjernici u to sjećanje uključuju nadu da njihovi pokojnici nisu prestali postojati, da žive, da imaju ne samo prošlost, nego sadašnjost i budućnost. I ne samo to! Današnja svetkovina izvor je ne samo nade za one koji su živjeli i umrli, nego i za sve nas koji živimo, a među nama osobito one koji, u skladu s evanđeljem o blaženstvima, žive iskustvo siromaštva i patnje, traže pravednost i oko sebe šire mir, koji su ponizni i milosrdni, koji vjeruju, za vjeru žive i za vjeru pate.

Današnja svetkovina je, nadalje, izvor nade za sve ljude, bez obzira na sve naše podijele, koji Boga traže čistim i iskrenim srcem. Riječ je o nadi da ćemo i svi mi, kad se pridružimo našim pokojnicima, zaživjeti vječnosti, nadi da ćemo se ponovno radovati susretu s našom braćom i sestrama kojih više nema među nama, a među kojima su naši roditelji, djedovi i bake, sinovi i kćeri, supružnici, braća i sestre, prijatelji i znanci, branitelji ..., ma svi oni koji puninu zajedništva života u Bogu već žive ili su na putu prema njoj pa im je potrebna naša molitva.Proslava blagdana Svih svetih za one koji je slave u vjeri s ljubavlju za one kojih više nema među nama i s nadom ponovnog susreta s njima, otvara nam još jedan vidik svetosti bez kojeg bi proslava ove svetkovine bila vrlo siromašna, a to je vidik naše kršćanske svetosti.

Svetkovinu Svih svetih, naime, ima smisla slaviti – pa i za naše mrtve moliti očekujući ponovni susret s njima u vječnosti – samo ako nam ta svetkovina budi svijest da smo mi sveti, da se, kako nam kaže Ivan u drugom današnjem čitanju, kao kršćani „djeca … Božja zovemo, i jesmo“, da smo kao djeca Božja u svakodnevnom životu pozvani provoditi u djelo program Isusovih blaženstava, tj. biti u svakodnevnom životu i u konkretnim životnim okolnostima siromašni duhom, ožalošćeni, krotki, gladni i žedni pravednosti, milosrdni, čistim srcem, mirotvorci i progonjeni zbog pravednosti, kako bismo, „kad se očituje“ Bog u svojoj punini, mogli biti „njemu slični jer vidjeti ćemo ga kao što jest“ i mogli biti ubrojeni među ono „veliko mnoštvo, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakog naroda, i plemena i puka i jezika“ o kojem Ivan piše u knjizi Otkrivenja.Dok svece koji su proslavljeni u nebu slavimo u jednom danu, a za duše u čistilištu molimo u drugom danu, svoju svetosti ne možemo sažeti u jedan određeni dan. Naša svetost zahtjeva trud i rad na sebi svakog dana, sata, minute. Nije to lako. Lakše se sjetiti svetosti drugih i nju slaviti, lakše je za druge moliti, nego li poraditi na sebi i svojoj svetosti. Ono, međutim, prvo ima smisla samo ako se čini ovo drugo, svakodnevnim radom na sebi i usmjeravanjem sebe prema budućnosti u Bogu.Neka nam je sretna i blagoslovljena svetkovina Svih svetih!

mons. Mate Uzinić
biskup dubrovački

 

2.1.2020. u 8 sati oba bratstva Gabrila

3.1.2020. u 8 sati Uskoplje i Zvekovica

3.1.2020. u 9 sati Komaji

4.1.2020. u 9 sati Rusići i Miočići

4.1.2020. u 9 sati Grušići i Masješi

7.1.2020. u 9 sati od Stojanovića do Novaka

7.1.2020. u 9 sati od Novaka do Novakovića

8.1.2020. u 9 sati od Risa do Predcrkve

8.1.2020. u 9 sati od Predcrkve do Željezničke postaje

9.1.2020. za sve koji iz bilo kojih razloga nisu bili na dan blagoslova u svojim domovima. Potrebno se prijaviti župniku na mobitel 098 93 93 426

 

O G L A S I

 

26.1.2019. – 2.2.2020.

 

 

NEDJELJA  26.1.2020.

 

TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU

 

- U 8,30 je sveta misa u Gabrilima za pok. Pera i Jelu Miletić.

 

- U 9,30/10 sati je krunica i sveta misa na Matici.

    

PONEDJELJAK 27.1.2020.

 

- Nema svetih misa u cijeloj Župi.

    

UTORAK 28.1.2020.

 

- Nema svetih misa u cijeloj Župi.

  

SRIJEDA 29.1.2020.

 

- Nema svetih misa u cijeloj Župi.

    

ČETVRTAK 30.1.2020.

 

 - Nema svetih misa u cijeloj Župi.

    

PETAK 31.1.2020

  

- Nema svetih misa u cijeloj Župi.

 

 SUBOTA 1.2.2020.

 

- U 9,30 je vjeronauk za prvopričesnike.

 

- U 11 sati je vjeronauk za 1. razred srednje škole.

 

- u 18,30 sastanak barjaktara i pratnje radi dogovora za Festu Svetog Vlaha.

 

NEDJELJA 2.2.2020.

 

ČETVRTA NEDJELJA KROZ GODINU

 

PRIKAZANJE GOSPODINOVO - SVIJEĆNICA

 

 

- U 8,30 je sveta misa na Zvekovici za pok. Stipa Šunjo i Antuna Bijelića Maloga.

 

- U 9,30/10 sati je krunica i sveta misa na Matici.

Petak

- U 15 sati vjeronauk i Križni put za VIII razred OŠ.

Subota

- Od 9 do 9,35 vjeronauk za prvopričesnike.

- U 10 sati vjeronauk za I razred Srednje škole.

- U 11 sati vjeronauk za II razred Srednje škole.

 

 Statistika ŽUPE ČILIPI

2008. godina

umrli: 20

kršteni: 20

vjenčani: 6

 

 

2009. godina

umrli: 18

kršteni: 25

vjenčani: 8

 

 

2010. godina

umrli: 16

kršteni: 25

vjenčani: 12

 

 

2011. godina

umrli: 20

kršteni: 25

vjenčani: 8

 

 

2012. godina

umrli: 17

kršteni: 20

vjenčani: 5

 

 

2013. godina

umrli: 19

kršteni: 22

vjenčani: 6

 

 

2014. godina

umrli: 17

kršteni: 15 (napomena - 3 djece je rođeno krajem 2014. a kršteno u 2015. godini)

vjenčani: 12

 

 

2015. godina

umrli: 19

kršteni: 19

vjenčani: 3

 

 

2016. godina

umrli: 28

kršteni: 18

vjenčani: 12

 

 

2017. godina

umrli: 18

kršteni: 12

vjenčani: 10

„Sveti sakramenti su najdragocjenije blago Crkve i kršćanskog naroda“

 

Raspored ispovijedanja

Radnim danom - prije večernje Svete mise.

Prema dogovoru sa župnikom.

 

Stranica 9 od 17